DJEČJI VRTIĆ TOČKICA

ZAPREŠIĆ, J. MALEKOVIĆA 22a

 

KLASA: 601-02/21-02/01

URBROJ: 238/33-142-21-1

 

 

 

 

 

 

 

I Z V J E Š Ć E

 

 

O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA DJEČJEG VRTIĆA TOČKICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2020./2021.

 

 

U Zaprešiću, kolovoz 2021.                                                Ravnateljica

Klara Čičak

 

 

 

SADRŽAJ

 

 

 

  1. USTROJSTVO RADA

 

  1. MATERIJALNI UVIJETI

 

  • NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE

 

  1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

 

  1. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

 

  1. SURADNJA S RODITELJIMA

 

  • SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI SU SUDJELOVALI U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA

 

 

 

 

 

 

 

 

  1. USTROJSTVO RADA

 

 

Uspostava jasnog i racionalnog sustava zaduženja i njihova svrhovita podjela u sadržajnoj i vremenskoj dimenziji bila je bitna zadaća organizacije rada u svim procesima tijekom protekle godine.Brojni činitelji su utjecali na njezinu djelotvornost:

  • broj upisane i prisutne djece u skupini
  • djelanici i njihova prisutnost na radu
  • materijalno tehnički uvijeti

 

 

Dječji vrtić “TOČKICA” obavljao je svoju redovitu djelatnost na lokaciji J. Malekovića 22a, Zaprešić

 

Radno vrijeme vrtića: 07 – 17

 

Prisutnost djece u skupini bila je  u prosjeku oko 23-oje djece.

 

 

Broj zaposlenika i njihova prisutnost na radu

 

Dječji vrtić Točkica imao je 7 zaposlenika tijekom 2020./2021. godine.

 

RADNO VRIJEME ODGOJITELJA

 

Mješovita skupina   -    7.00 – 12.30

8.00 – 13.30

11.30 – 17.00

 

 

 

Želimo napomenuti da smo proveli anketu među roditeljima o potrebi dužeg boravka djeteta u vrtiću tj. o potrebi dežurstva nakon 17.00 sati ali niti jedan roditelj nije izjavio da mu je potreban boravak duži od 17.00 sati.

 

Preklapanja odgojitelja bila su planirana. Rukovodeći se potrebama djece vezano uz adaptacijski period, brojem djece u skupini i sl.

Pravilnom organizacijom rad u skupini tekao je besprijekorno i sve je usklađeno sa potrebama djece i roditelja.

Svi djelatnici radili su tijekom godine na poslovima na koje su i bili raspoređeni na početku pedagoške godine.

U rujnu 2020. Dvije djelatnice Katarina Kosec i Mia Škrlin Batina podnijele su otkaz te smo zaposlili pripravnicu Anu Brkić te odgojiteljicu Nadine Vrdoljak. U mjesecu listopadu pripravnica Ana Brkić otvorila je bolovanje zbog komplikacija u trudnoći.

Zbog epidemije COVID-a 19 vrtić je bio zatvoren odnosno samoizolaciji zog zaražene jedne osobe od 27.10.2020. do 02.11.2020. Nakon toga više nismo imali slučajeve zaraze COVID-om te smo se pridržavali svih mjera, kako djelatnici vrtića tako i korisnici usluga vrtića. U mjesecu travnju zaposlili smo Luciju Lučić kao pomoćnog radnika u skupini.

 

 

RAD UPRAVNOG VIJEĆA

 

Upravno vijeće održalo je 6 sjednica te Upravno vijeće kao upravni organ i ravnateljica ostvarili su vrlo korektnu suradnju.

 

 

 

  1. MATERIJALNI UVIJETI

 

Izvor financijskih sredstava bili su nam:

  • namjenska sredstva iz proračuna Grada Zaprešića
  • namjenska sredstva iz proračuna općine Brdovec
  • namjenska sredstva iz proračuna općine Kraljevec na Sutli

 

 

Po zadanom planu realizirali su se zadaci bitni za odgoj i obrazovanje te zdravlje i sigurnost djece.

Mjesečno se nabavljala nova didaktika za djecu, a snalažljivošću teta  osmislili smo različite centre.

 

Odgojitelji su ocijenili opremljenost didaktikom dostatnim i pedagoški prihvatljivim te su sva sredstva dostupna djeci.

Puno se radilo i izrađivalo pedagoški neoblikovanim i prirodnim materijalima.

Igralište smo obnovili raznim didaktičkim sredstvima za igru te smo obojali tobogan, klackalice, pješčanik te vrtuljak.

Kontinuirano se pratila potrošnja svih sredstava i racionalizacija se vršila svugdje gdje je moguće, a da se ne ugrožava standard vrtića.

Stručna literature kupovala se i posuđivala u knjižnici Ante Kovačić u Zaprešiću.

 

OSIGURAVANJE MATERIJALNIH UVIJETA

 

I ove pedagoške godine nastojali smo osigurati takvo okruženje i uvijete za emocionalnu klimu u vrtiću koji će jačati djetetov osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti, emocionalne stabilnosti, samostalnog djelovanja i na taj način pozitivno potkrepljivati i jačati osjećaj kompetentnosti, vjere u vlastite mogućnosti i formiranje pozitivne slike o sebi i drugima.

Najčešći kriterij za osmišljavanje materijalne sredine može se rangirati na slijedeći način:

  1. sigurnost djece
  2. potrebe i interesi djece
  3. programske zadaće
  4. ostali kriteriji

 

 

 

 

Analiza i usporedba dominantnih kriterija koji su vodili odgojitelje u osmišljavanju materijalne sredine i izboru aktivnosti potvrđuje osviještenost odgojitelja o potrebi brige za sigurnost djece kao prvom i najvažnijem kriteriju.

 

Organizacijom prostora, bogatstvom ponude i raznovrsnošću poticaja djeci je omogućeno da uče kroz igru i rad s različitim materijalima.

Centri aktivnosti usmjereni na dijete omogućavali su im da biraju aktivnosti, da sudjeluju u njima koliko žele, da ih mjenjaju, ali da i imaju odgovornost u pospremanju i održavanju istih.

 

Kako bi osigurali što optimalnije materijalne uvijete i obogatili radnu sredinu odgojitelji su često sami ili u suradnji s roditeljima izrađivali didaktička sredstva, koristili prirodni i neoblikovani material, prikupljali i izrađivali različita poticajna sredstva te tako stalno obogaćivali centre novim poticajima. Kod uređenja prostora prate aktualnost događanja i zadovoljavaju estetske komponente.

 

Želimo istaknuti osviještenost odgojitelja u pristupu uređenju prostora jer vode brigu da on bude u prvom redu siguran za djecu i obogaćen poticajnim sredstvima i didaktikom koji su u funkciji dječjeg razvoja, interesa i potreba.

 

 

Prioritetni zadatak u slijedećoj godini:

  • u skladu s financijskim mogućnostima nadopuniti i osmisliti prostor prema potrebama djece

 

 

Sigurnost objekta i djece

 

Nemamo problema sa devastacijom vanjskog okoliša jer se nalazimo u prizemlju privatne kuće sa zaključanim vanjskim vratima i visokom ogradom. Surađujemo sa policijom zbog sigurnosti djece te lokalnim policajcem.

 

 

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

 

Optimalno provođenje zdravstvene zaštite koja se odnosila na organizaciju njege i skrbi za tjelesni rast i razvoj djece omogućilo je realizaciju Godišnjeg plana u potpunosti. Važan segment u radu s djecom, prioritetno je bilo očuvanje zdravlja. Cilj vrednovanja na unapređenju zdravlja bio je davanje povratnih informacija te prakticiranje suradničkih odnosa na relaciji odgojitelj – roditelj. Nakon obavljenih inicijalnih intervjua, prikupljene su informacije o djeci, njihovim potrebama i mogućim ili već postojećim potrebama. Posebna pozornost posvećivala se mjerama odlučenim od strane Stožera i HZJZ-a zbog mogućnosti širenja COVID-a. Kupljena su dezinfekcijska sredstva, zaštitne rukavice, maske, beskontaktni toplomjer, sva oprema potrebna za suzbijanje širenja zaraze.

 

Uvidom u vođenu evidenciju izostanaka djece dobili smo pokazatelje učestalosti oboljenja u ukupnim izostancima djece. Ističem dobru suradnju sa roditeljima i liječnicima koji su shvatili da važnost izdavanja, odnosno donošenja ispričnica pridonosi primjeni preventivnih mjera i sprečavanju širenja bolesti u većim razmjerima.

Djeca su najviše izostajala zbog respiratornih bolesti.

 

U vrtiću smo se trudili da djeca svakodnevno peru zube. Educirali smo djecu kroz aktivnosti i igre o načinu korištenja pribora za higijenu, o pravilnoj prehrani, koja je preduvjet za sprečavanje pojave dentalnih bolesti. Roditelje smo potaknuli na obvezu posjete zubara dva puta godišnje. Posebnu pažnju posvećivali smo higijeni ruku i okoline u kojoj boravimo.

Na kraju pedagoške godine zadovoljni smo postignućima u samostalnosti i stjecanju poželjne vještine kod pranja i četkanja zubiju, te doprinos prevenciji od karijesa.

Odgojiteljska procjena postignuća glede kulturno-higijenskih navika kod djece u odnosu na dob:

  • najviše uspjeha tj. postignuća imali su kod konzumacije hrane
  • kod osobne higijene postignut je bolji rezultat kod djece vrtićke dobi
  • kod upotrebe wc-a ( upotreba, puštanje vode, odvikavanje od pelena), postignut je rezultat koji se očekivao
  • kod spremanja igračaka i stvari- veći rezultat postignut kod starije djece nego kod mlađe djece

 

 

Prehrana je usklađena svim važećim normativima u kvalitetnom i kvantitativnom smislu. Rukovodeći se činjenicom da je prehrana ključni činitelj pri određivanju zdravlja tijekom života, jelovnici su prilagođavani prema potrebama i željama djece.

Princip samoposluge uobičajen je u našem vrtiću, a izuzetno uspješni pokazatelji su kod ponuđenog slatko-slanog doručka.

Iz evidencije odgojitelja vidljivo je da mlađa djeca radije biraju slađi doručak a napitak broj jedan im je kakao dok starijoj djeci izbor slatko-slanog doručka je podjednak a izbor napitka je jogurt-obični ili voćni.

Analizirajući napredak samostalnosti pri samoposluzi i serviranju, djeca traže pomoć odgojitelja posebno mlađi uzrasti, ali je procjena napretka izuzetno visoka.

Odgojitelji su izrazili veliko zadovoljsto u postignutim rezultatima samostalnosti, a naročito ističu napredak u prihvaćanju hrane koju djeca nisu jela do dolaska u vrtić.

Roditelji su izrazili zadovoljstvo ponuđenom hranom i izborom jela i pića.

 

 

  1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

 

Određujući zadaće za ovu pedagošku godinu, imali smo na umu odrednice humanističke razvojne koncepcije, što znači potpunije i kvalitetnije zadovoljavanje djetetovih potreba kao i specifičnosti sredine u kojoj živimo.

Zadaci postavljeni Godišnjim planom zahtijevali su maksimalno zalaganje i osobni doprinos svih djelatnika u vrtiću.

Bitan preduvijet za ostvarivanje planiranog bilo je stvaranje takvih uvijeta i okruženja, te emocionalne klime koja će jačati djetetov osjećaj prihvaćenosti, emocionalne stabilnosti, sigurnosti, samostalnog djelovanja i na taj način pozitivno potkrepljivati i jačati osjećaj kompetentnosti, vjere u vlastite mogućnosti i formiranje pozitivne slike o sebi i drugima.

 

Najčešći kriterij za osmišljavanje prostora u odgojnoj skupini, prema izvješćima odgojitelja mogu se rangirati na slijedeći način:

  1. potrebe i interesi djece
  2. sigurnost djece
  3. programske zadaće(prirodna i društvena događanja)
  4. ostali kriteriji(estetski, ekološki idr.)

 

Materijano okruženje za vrijeme boravka na zraku odgojitelji su osmišljavali sa slijedećim kriterijima:

  1. sigurnost djece
  2. potrebe i interesi djece
  3. dob i mogućnost djece
  4. program rada i zadaće

 

Soba dnevnog boravka bila je opremljena različitim kutićima ili centrima igara od onih klasičnih do centara za manipuliranje, istraživanje, presvlačenje, centra za početno čitanje i pisanje, kutića za osmišljavanje koje su odgojitelji uklanjali ili formirali nove osluškujući interes djece, te pokušavajući zadovoljiti njihove potrebe. Kako bi osigurali što optimalnije materijalne uvijete i obogatili radnu sredinu odgojitelji su često izrađivali didaktička sredstva(slagarice, memory, razne društvene igre), koristili su prirodne i neoblikovane materijale, nudili djeci razna poticajna sredstva te obogaćivali centre novim sadržajima. Moramo istaknuti pozitivan pomak u pristupu uređenja prostora jer odgojitelji osluškuju i interese djece, prepoznaju njihove potrebe te im omogućuju njihovo zadovoljavanje.

 

 

Posebnu važnost posvetili smo realizaciji prvih individualnih kontakata s djecom i roditeljima, te isticanju važnosti uloge roditelja za pripremu djeteta za život u vrtiću. U tu svrhu koristili smo dobro osmišljen obrazac individualnog razgovora koji nam je omogućio:

  • kvalitetnije i potpunije međusobno upoznavanje
  • prikupljanje većeg broja određenih podataka o djetetu i obitelji
  • prepoznavanje potreba, interesa i sposobnosti djeteta
  • pružanje potpunijih informacija o mogućem tijeku adaptacije djeteta te radu vrtića

 

Kako bi olakšali prilagodbu djeteta na nove uvijete organizirali smo postupnost dolaska te produžavanje djetetova boravka u vrtiću. U takvim uvijetima odgojitelji su mogli uspostaviti povjerenje i bliskost u kontaktu s djetetom i roditeljima. Podaci s inicijalnih razgovora pomogli su im da pripremljeno dočekaju dijete, upoznaju njegov dotadašnji razvoj, psihofizičke osobine i eventualne teškoće.

 

Analizirajući dnevni odmor pokazalo se da djeca jasličkog i mlađeg vrtićkog uzrasta imaju  potrebu za poslijepodnevnim odmorom dok djeca starijeg uzrasta imaju malu ili nemaju potrebu za poslijepodnevnim odmorom. Postignuta je fleksibilnost u organizaciji dnevnog odmora djece te spremnost odgojitelja za svakodnevnim prepoznavanjem djetetovih potreba za snom. Djeca nespavači osviještena su o potrebama druge djece te su spremni baviti se aktivnostima tako da ne ometaju djecu koja imaju potrebu za snom.

 

Planiranje i programiranje utemeljeno na Programskom usmjerenju odvijalo se usmjereno na dijete i djetetove potrebe. U kontekstu cijelovitog razvoja djeteta najviše se radilo na aspektu socio-emotivnog razvoja, spoznajnog i komunikcijskog razvoja.

Aktivnosti planirane tijekom cijele godine realizirale su se uvažavajući interes djece podjednko na inicijtivu odgojitelja i djece. I kod odgojitelja i kod djece od različitih oblika i vrsta aktivnosti prevladavale se:

  • životno-praktične i radne
  • spoznajne
  • komunikacijske

poput aktivnosti za razvoj samostalnosti, aktivnosti vezane za razvoj odgovornog odnosa prema stvarima, aktivnosti promatranja, šetnje i posjete, govorne igre, prepričavanje doživljenog, te likovno, glazbeno i dramsko-scensko doživljavanje i izražavanje.

Procjenjujući odgojna i razvojna postignuća odgojitelji su najviše zadovoljni:

  • uspješno uspostavljanje socio-emocionalnog kontakta s djetetom i njegovim roditeljima
  • međusobna emocionalna privrženost djece
  • uspješnost u osamostaljivanju kod svlačenja, oblačenja, osobne higijene
  • uspješnost na području govornog razvoja
  • brza prilagodba na vrtić uz fleksibilnost u sudjelovanju roditelja u tijeku prilagodbe na vrtić
  • usvajanje osnovnih normi ponašanja
  • komunikacija kroz sve vidove aktivnosti
  • osvještavanje prava i zadaća-prepoznavanje vlastitih potreba i potreba drugih
  • stečena znanja i spoznaje o različitostima te prihvaćanje i poštivanje različitosti
  • sloboda u izražavanju svojih potencijala u aktivnostima, prihvaćanje i podržavanje djetetovih načina promišljanja
  • pozitivan stav prema novim uvijetima rada u vrtiću

 

Odgojitelji navode da provode aktivnosti s većom grupom djece dok su ostala djeca zaokupljena samostalno drugim ponuđenim materijalima. Odgojitelji također ističu i individualan pristup i rad s djecom.

 

Raščlamba i usporedba dominantnih kriterija koji su vodili odgojitelje u osmišljavanju materijane sredine, izboru aktivnosti te prevladavajuće uloge odgojitelja, potvrđuje osviještenost odgojitelja o potrebi uvažavanja dječjih potreba i interesa u svakodnevnom radu s djecom kao prvom i najvažnijem kriteriju.

 

S ciljem obogaćivanja redovitog odgojno-obrazovnog procesa djeci je tijekom godine ponuđeno nekoliko predstava u dvorištu vrtića:

-  posjet kazališta “Šareni svijet” vrtiću

-  posjet Minipolisu u veljači

-  druge planirane posjete i izlete te školu plivanja nismo bili u

mogućnosti ostvariti zbog COVID-a.

 

 

Od sportskih aktivnosti ostvarili smo:

 

  • ­ ­škola rolanja – 10.05.-14.05.2021. na Šetnici

 

 

Zadovoljni smo što roditelji našeg vrtića podržavaju odlazak njihove djece na sportove i izlete u organizaciji vrtića te što nas potiču na organizaciju istih i slijedeće godine sukladno planu i programu vrtića ukoliko budemo u mogućnosti ostvariti zbog COVID-a.

 

 

Rad s djecom u ljetni mjesecima – tijeko mjeseca svibnja provedena je anketa među roditeljima o potrebama rada vrtića preko ljeta. Većina roditelja izjavila je da ih nema cijelo ljeto dok manjina ima potrebu za vrtićem u mjesecu srpnju te u kolovozu. Početkom mjeseca kolovoza nema prisutne djece u vrtiću te je odlučeno da će vrtić biti zatvoren od 02.08.-13.08. – kolektivni odmor.

Tijekom ljetnog perioda u skladu s uputama Ministarstva zdravlja o boravku djece na zraku od 10 do 17 sati, odgojno-obrazovni rad organiziran je boravkom na dvorištu do 10 sati , a zatim u vrtiću.

Tijekom boravka na zraku, aktivnosti su se organizirale i ostvarivale po punktovima:

  • centar početnog čitanja i pisanja
  • centar za istraživanje vodom i pijeskom
  • centar stolno-manipulativnih igara
  • centar kreativnog stvaralaštva

 

 

OSTARIVANJE  PROGRAMA  PREDŠKOLE

 

Ove pedagoške godine u vrtiću je bilo desetoro polaznika redovitog programa odgoja i obrazovanja. Program pripreme za polazak djece u školu   proveden  je u cjelosti u prostorijama vrtića. Na roditeljskom sastanku koji je bio organiziran jednom tijekom pedagoške godine roditelji su bili vrlo zainteresirani za temu “Priprema djeteta za školu”.

 

 

 

PROJEKT: PROMET

 

CILJ:

Cilj projekta je stjecanje osnovnih znanja o prometu na djeci dostupan i prihvatljiv način kao i osposobljavanje za lakše snalaženje u svojoj okolini. Promet je sastavni dio toga.

 

AKTIVNOSTI:

Aktivnosti unutar projekta nastajale su na osnovu potreba djeteta i skupine koje su uočile odgojiteljice. Svojim su povratnim reakcijama djeca neposredno utjecala na smjer i način provođenja projekta.

 

 

 

IZVORI ZA POTICANJE PROJEKTA:

Odlučili smo u sobi dnevnog boravka oformiti kutić - KUTIĆ PROMETA. Projekt smo započeli gledanjem edukativno-dokumentarnog filma „Crvenkapica u prometu“, što je djecu oduševilo. Zatim smo nastavili sa slikovnicom Mladena Kušeca „Priča o prometnim znacima“ koja nam je poslužila za upoznavanje i istraživanje o prometnim znakovima, njihovom značenju i važnosti. Izradili smo i vlastite semafore kako za aute tako i za pješake, usvajali znanja o bojama na semaforu, što koja znači te smo u sobi dnevnog boravka napravili i cestu sa zebrom. Učili smo i usvajali znanja o svim vrstama prometa te napravili plakate. Na kraju smo napravili na kartonu veliku prometnicu sa znakovima, semaforima, zebrama od PNM-a.

 

ZAKLJUČAK:

- Tijekom provođenja projekta potaknut je interes djece što je bilo vidljivo kroz visok nivo pažnje, postavljanje pitanja i davanja odgovora. Cilj i zadaci su u potpunosti realizirani, a reakcije djece na aktivnosti bile su pozitivne. Rad na projektu utjecao je na sva njihova razvojna područja.

 

 

 

  1. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA

 

Stručno usavršavanje unutar vrtića realizirano je kroz aktive planiranja, odgojiteljska vijeća a izvan kroz seminare te radionice.

Na aktivima planiranja odgojitelji su iznalazili nove oblike i načine obogaćivanja i unapređivanja odgojno-obrazovnog rada tj. procesa usmjereno na dijete i njegove potrebe.

 

Individualno stručno usavršavanje odgojitelji su provodili prema procjeni vlastitih potreba u radu i prema osobnom profesionalnom interesu.

 

Tijekom pedagoške godine održane su 3 sjednica Odgojiteljskog vijeća, nazočnost sjednica je bila 100% čime smo ispunili uvjete obvezatnosti te tako postigli kvantitativno visoku razinu skupnog usavršavanja.

 

Sukladno našem uvjerenju kako je bogata knjižnica jedan od preduvjeta kvalitetnog stručnog usavšavanja obogatili smo fond knjižnice novim izdanjima knjiga, slikovnica.

Veseli činjenica kako odgajatelji sve više i više posežu za stručnom literaturom i spremni su na uvođenje suvremenijih i boljih pristupa u radu.

 

Za potrebe ovog izvješća izdvajamo neke od naslova koji su se najčešće koristili za obogaćivanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada i osobnog usavršavanja odgojitelja:

 

 

  1. “Odgojitelj kao refleksivan praktičar”; M. Šagud
  2. “Življenje djece u vrtiću”; A. Miljak
  3. “Pomozimo im rasti; M. Milanović
  4. “Što vas djeca uče”; P. Ferrucci
  5. “Igrajmo se papirom”; Mira Peteh
  6. “Proučavanje s mozgom na umu”; E. Jensen
  7. “Dječji vrtić, zajednica koja uči”; E. Slunjski
  8. “Integrirani predškolsi kurikulum-rad djece na projektima”; E. Slunjski
  9. “Hiperaktivno dijete”; Kocijan-Hercigonja, Buljan-Flander, Vučković
  10. “Vaše kompetentno dijete”; Juul
  11. “Vikati, udarati, uništavati”; J. Rumpf
  12. “Tragovima dječjih stopa”; E. Slunjski
  13. SURADNJA S RODITELJIMA

 

Smisao i cilj suradnje s roditeljima bio je jačanje funkcija roditelja u preuzimanju suodgovornosti za razvoj djeteta i razvijanje roditeljskog povjerenja u vrtić.

Područja na kojima smo djelovali kroz suradnju s roditeljima:

  • isticanje važnosti i vrijednosti obiteljskog odgoja i roditeljstva
  • poticanje i prihvaćanje roditeljske inicijative
  • osiguravanje prava i upućivanje na pravo utjecaja, odlučivanja i sudjelovanja u odgoju djece u vrtiću
  • informiranje u području skrbi za dijete i poticanje razvoja djeteta te u području odgovarajućeg roditeljstva
  • pomoć u skrbi za dijete u obavljanju roditeljske uloge

 

Različiti oblici komunikacije, suradnje i druženja putem informativnih kutića, roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora pomogli su nam u realizaciji postavljenih zadaća.

 

 

 

Informativni kutići za roditelje

 

Pružali smo roditeljima informacije o:

  • događajima u skupini
  • aktivnostima koje se provode
  • tjednim planovima
  • aktualnim događanjima u društvenoj sredini i prirodi
  • aktualnoj zdravstvenoj problematici
  • svakodnevna izvješća o prehrani djeteta

 

Roditeljski sastanci

 

Održali smo dva roditeljska sastanka tijekom godine. Roditeljski sastanak osmišljen je kao informativni na početku pedagoške godine te kao komunikacijski oblik tijekom godine.

 

 

 

Individualni razgovori

 

Kako bi se što bolje i lakše rješavala individualna problematika organizirani su individualni razgovori od strane roditelja ili odgojitelja sukladno uočenom problemu. Tijekom pedagoške godine održani su sastanci sa svakim roditeljom.

 

Procjenjujući cjelokupnu suradnju s roditeljima, odgojitelji svojim postignućima navode slijedeće:

  • iskren i otvoren odnos uz obostrano povjerenje
  • uključivanje pojedinih roditelja u planiranje i realiziranje planiranog
  • otvorenost i spremnost na suradnju u rješavanju problema
  • interes i veće prisustvo na roditeljskim sastancima

 

Praćenjem reakcije roditelja te sudjelovanjem u različitim aktivnostima s roditeljima, djecom i odgojiteljima vidljiva su pozitivna stajališta roditelja. Tim putem postiglo se točnije informiranje roditelja o načinu rada vrtića, realnija stajališta o mogućnostima i postignućima njihove djece, te o zahtjevnosti rada u odgoju i obrazovanju predškolske djece.

Kako bismo utvrdili kakva su očekivanja roditelja s programom i organizacijom rada u vrtiću u upitniku smo postavili i ta pitanja a roditelji su reagirali na slijedeći način:

  • socijalizacija, druženje s djecom
  • zbrinjavanje djeteta dok rade
  • stručni rad s djecom
  • adekvatna briga i njega
  • dopuna u odgoju

 

 

 

VII.  SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU U OSTVARIVANJU GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA

 

Bitni zadaci na unapređivanju suradnje s društvenom sredinom:

  • ostvarivanje odgojne funkcije vrtića u odnosu na socio-ekonomsku sredinu
  • suradnja s društvenim organizacijama i stručnim institucijama koje mogu pridonijeti unapređivanju rada vrtića
  • aktivno uključenje djece i djelatnika u obilježavanje važnijih datuma, praznika u obitelji, odgojnoj skupini, vrtiću i široj društvenoj sredini

 

U nastojanju da obogatimo život djeteta dodatnim sadržajima unutar i izvan vrtićkog okruženja ove pedagoške godine  smo:

 

  • obilježili Jesenjsku svečanost
  • radionica djece i odgojitelja povodom Božića
  • posjet Sv. Nikole
  • posjet Djeda Božičnjaka
  • posjet Minipolisu
  • Karnevalska svečanost u vrtiću
  • posjet kazališta vrtiću
  • Uskrsna radionica
  • obilježili smo Dan planeta Zemlja
  • sudjelovali i obilježili Da voda
  • škola rolanja na Šetnici