DJEČJI VRTIĆ TOČKICA I Z V J E Š Ć E O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA DJEČJEG VRTIĆA TOČKICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2022./2023.
ZAPREŠIĆ, J. MALEKOVIĆA 22a
KLASA: 601-02/23-02/01
URBROJ: 238/33-142-02-23-1
I Z V J E Š Ć E
O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA DJEČJEG VRTIĆA TOČKICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2022./2023.
U Zaprešiću, kolovoz 2023. Ravnateljica
Klara Čičak
SADRŽAJ
- USTROJSTVO RADA
- MATERIJALNI UVIJETI
- NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE
- ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
- SOCIJALNA SKRB O DJECI
- NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA
- SURADNJA S RODITELJIMA
- SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI SU SUDJELOVALI U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA
I. USTROJSTVO RADA
Uspostava jasnog i racionalnog sustava zaduženja i njihova svrhovita podjela u sadržajnoj i vremenskoj dimenziji bila je bitna zadaća organizacije rada u svim procesima tijekom protekle godine.Brojni činitelji su utjecali na njezinu djelotvornost:
- broj upisane i prisutne djece u skupini
- djelanici i njihova prisutnost na radu
- materijalno tehnički uvijeti
Dječji vrtić “TOČKICA” obavljao je svoju redovitu djelatnost na lokaciji J. Malekovića 22a, Zaprešić
Radno vrijeme vrtića: 07 – 17
Prisutnost djece u skupini bila je u prosjeku oko 18-ero djece.
Broj zaposlenika i njihova prisutnost na radu
Dječji vrtić Točkica imao je 5 zaposlenika tijekom 2022./2023. godine.
RADNO VRIJEME ODGOJITELJA
Mješovita skupina - 7.00 – 12.30
8.00 – 13.30
11.30 – 17.00
Želimo napomenuti da smo proveli anketu među roditeljima o potrebi dužeg boravka djeteta u vrtiću tj. o potrebi dežurstva nakon 17.00 sati ali niti jedan roditelj nije izjavio da mu je potreban boravak duži od 17.00 sati.
Preklapanja odgojitelja bila su planirana. Rukovodeći se potrebama djece vezano uz adaptacijski period, brojem djece u skupini i sl.
Pravilnom organizacijom rad u skupini tekao je besprijekorno i sve je usklađeno sa potrebama djece i roditelja.
Svi djelatnici radili su tijekom godine na poslovima na koje su i bili raspoređeni na početku pedagoške godine.
RAD UPRAVNOG VIJEĆA
Upravno vijeće održalo je 6 sjednica te Upravno vijeće kao upravni organ i ravnateljica ostvarili su vrlo korektnu suradnju.
II. MATERIJALNI UVIJETI
Izvor financijskih sredstava bili su nam:
- namjenska sredstva iz proračuna Grada Zaprešića
- namjenska sredstva iz proračuna općine Brdovec
Po zadanom planu realizirali su se zadaci bitni za odgoj i obrazovanje te zdravlje i sigurnost djece.
Mjesečno se nabavljala nova didaktika za djecu, a snalažljivošću teta osmislili smo različite centre.
Odgojitelji su ocijenili opremljenost didaktikom dostatnim i pedagoški prihvatljivim te su sva sredstva dostupna djeci.
Puno se radilo i izrađivalo pedagoški neoblikovanim i prirodnim materijalima.
Igralište smo obnovili raznim didaktičkim sredstvima za igru te smo izradili i obojali vanjsku kuhinjicu i napravili novi pješčanik za djecu.
Kontinuirano se pratila potrošnja svih sredstava i racionalizacija se vršila svugdje gdje je moguće, a da se ne ugrožava standard vrtića.
Stručna literature kupovala se i posuđivala u knjižnici Ante Kovačić u Zaprešiću.
OSIGURAVANJE MATERIJALNIH UVIJETA
I ove pedagoške godine nastojali smo osigurati takvo okruženje i uvijete za emocionalnu klimu u vrtiću koji će jačati djetetov osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti, emocionalne stabilnosti, samostalnog djelovanja i na taj način pozitivno potkrepljivati i jačati osjećaj kompetentnosti, vjere u vlastite mogućnosti i formiranje pozitivne slike o sebi i drugima.
Najčešći kriterij za osmišljavanje materijalne sredine može se rangirati na slijedeći način:
- sigurnost djece
- potrebe i interesi djece
- programske zadaće
- ostali kriteriji
Analiza i usporedba dominantnih kriterija koji su vodili odgojitelje u osmišljavanju materijalne sredine i izboru aktivnosti potvrđuje osviještenost odgojitelja o potrebi brige za sigurnost djece kao prvom i najvažnijem kriteriju.
Organizacijom prostora, bogatstvom ponude i raznovrsnošću poticaja djeci je omogućeno da uče kroz igru i rad s različitim materijalima.
Centri aktivnosti usmjereni na dijete omogućavali su im da biraju aktivnosti, da sudjeluju u njima koliko žele, da ih mjenjaju, ali da i imaju odgovornost u pospremanju i održavanju istih.
Kako bi osigurali što optimalnije materijalne uvijete i obogatili radnu sredinu odgojitelji su često sami ili u suradnji s roditeljima izrađivali didaktička sredstva, koristili prirodni i neoblikovani material, prikupljali i izrađivali različita poticajna sredstva te tako stalno obogaćivali centre novim poticajima. Kod uređenja prostora prate aktualnost događanja i zadovoljavaju estetske komponente.
Želimo istaknuti osviještenost odgojitelja u pristupu uređenju prostora jer vode brigu da on bude u prvom redu siguran za djecu i obogaćen poticajnim sredstvima i didaktikom koji su u funkciji dječjeg razvoja, interesa i potreba.
Prioritetni zadatak u slijedećoj godini:
- u skladu s financijskim mogućnostima nadopuniti i osmisliti prostor prema potrebama djece
- farbanje prostorija vrtića
Sigurnost objekta i djece
Nemamo problema sa devastacijom vanjskog okoliša jer se nalazimo u prizemlju privatne kuće sa zaključanim vanjskim vratima i visokom ogradom. Surađujemo sa policijom zbog sigurnosti djece te lokalnim policajcem.
III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Optimalno provođenje zdravstvene zaštite koja se odnosila na organizaciju njege i skrbi za tjelesni rast i razvoj djece omogućilo je realizaciju Godišnjeg plana u potpunosti. Važan segment u radu s djecom, prioritetno je bilo očuvanje zdravlja. Cilj vrednovanja na unapređenju zdravlja bio je davanje povratnih informacija te prakticiranje suradničkih odnosa na relaciji odgojitelj – roditelj. Nakon obavljenih inicijalnih intervjua, prikupljene su informacije o djeci, njihovim potrebama i mogućim ili već postojećim potrebama.
Uvidom u vođenu evidenciju izostanaka djece dobili smo pokazatelje učestalosti oboljenja u ukupnim izostancima djece. Ističem dobru suradnju sa roditeljima i liječnicima koji su shvatili da važnost izdavanja, odnosno donošenja ispričnica pridonosi primjeni preventivnih mjera i sprečavanju širenja bolesti u većim razmjerima.
Djeca su najviše izostajala zbog respiratornih bolesti te crijevnih viroza.
U vrtiću smo se trudili da djeca svakodnevno peru zube. Educirali smo djecu kroz aktivnosti i igre o načinu korištenja pribora za higijenu, o pravilnoj prehrani, koja je preduvjet za sprečavanje pojave dentalnih bolesti. Roditelje smo potaknuli na obvezu posjete zubara dva puta godišnje. Posebnu pažnju posvećivali smo higijeni ruku i okoline u kojoj boravimo.
Na kraju pedagoške godine zadovoljni smo postignućima u samostalnosti i stjecanju poželjne vještine kod pranja i četkanja zubiju, te doprinos prevenciji od karijesa.
Odgojiteljska procjena postignuća glede kulturno-higijenskih navika kod djece u odnosu na dob:
- najviše uspjeha tj. postignuća imali su kod konzumacije hrane
- kod osobne higijene postignut je bolji rezultat kod djece vrtićke dobi
- kod upotrebe wc-a ( upotreba, puštanje vode, odvikavanje od pelena), postignut je rezultat koji se očekivao
- kod spremanja igračaka i stvari- veći rezultat postignut kod starije djece nego kod mlađe djece
Prehrana je usklađena svim važećim normativima u kvalitetnom i kvantitativnom smislu. Rukovodeći se činjenicom da je prehrana ključni činitelj pri određivanju zdravlja tijekom života, jelovnici su prilagođavani prema potrebama i željama djece.
Princip samoposluge uobičajen je u našem vrtiću, a izuzetno uspješni pokazatelji su kod ponuđenog slatko-slanog doručka.
Iz evidencije odgojitelja vidljivo je da mlađa djeca radije biraju slađi doručak a napitak broj jedan im je kakao dok starijoj djeci izbor slatko-slanog doručka je podjednak a izbor napitka je jogurt-obični ili voćni.
Analizirajući napredak samostalnosti pri samoposluzi i serviranju, djeca traže pomoć odgojitelja posebno mlađi uzrasti, ali je procjena napretka izuzetno visoka.
Odgojitelji su izrazili veliko zadovoljsto u postignutim rezultatima samostalnosti, a naročito ističu napredak u prihvaćanju hrane koju djeca nisu jela do dolaska u vrtić.
Roditelji su izrazili zadovoljstvo ponuđenom hranom i izborom jela i pića.
IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
Određujući zadaće za ovu pedagošku godinu, imali smo na umu odrednice humanističke razvojne koncepcije, što znači potpunije i kvalitetnije zadovoljavanje djetetovih potreba kao i specifičnosti sredine u kojoj živimo.
Zadaci postavljeni Godišnjim planom zahtijevali su maksimalno zalaganje i osobni doprinos svih djelatnika u vrtiću.
Bitan preduvijet za ostvarivanje planiranog bilo je stvaranje takvih uvijeta i okruženja, te emocionalne klime koja će jačati djetetov osjećaj prihvaćenosti, emocionalne stabilnosti, sigurnosti, samostalnog djelovanja i na taj način pozitivno potkrepljivati i jačati osjećaj kompetentnosti, vjere u vlastite mogućnosti i formiranje pozitivne slike o sebi i drugima.
Najčešći kriterij za osmišljavanje prostora u odgojnoj skupini, prema izvješćima odgojitelja mogu se rangirati na slijedeći način:
- potrebe i interesi djece
- sigurnost djece
- programske zadaće(prirodna i društvena događanja)
- ostali kriteriji(estetski, ekološki idr.)
Materijano okruženje za vrijeme boravka na zraku odgojitelji su osmišljavali sa slijedećim kriterijima:
- sigurnost djece
- potrebe i interesi djece
- dob i mogućnost djece
- program rada i zadaće
Soba dnevnog boravka bila je opremljena različitim kutićima ili centrima igara od onih klasičnih do centara za manipuliranje, istraživanje, presvlačenje, centra za početno čitanje i pisanje, kutića za osmišljavanje koje su odgojitelji uklanjali ili formirali nove osluškujući interes djece, te pokušavajući zadovoljiti njihove potrebe. Kako bi osigurali što optimalnije materijalne uvijete i obogatili radnu sredinu odgojitelji su često izrađivali didaktička sredstva(slagarice, memory, razne društvene igre), koristili su prirodne i neoblikovane materijale, nudili djeci razna poticajna sredstva te obogaćivali centre novim sadržajima. Moramo istaknuti pozitivan pomak u pristupu uređenja prostora jer odgojitelji osluškuju i interese djece, prepoznaju njihove potrebe te im omogućuju njihovo zadovoljavanje.
Posebnu važnost posvetili smo realizaciji prvih individualnih kontakata s djecom i roditeljima, te isticanju važnosti uloge roditelja za pripremu djeteta za život u vrtiću. U tu svrhu koristili smo dobro osmišljen obrazac individualnog razgovora koji nam je omogućio:
- kvalitetnije i potpunije međusobno upoznavanje
- prikupljanje većeg broja određenih podataka o djetetu i obitelji
- prepoznavanje potreba, interesa i sposobnosti djeteta
- pružanje potpunijih informacija o mogućem tijeku adaptacije djeteta te radu vrtića
Kako bi olakšali prilagodbu djeteta na nove uvijete organizirali smo postupnost dolaska te produžavanje djetetova boravka u vrtiću. U takvim uvijetima odgojitelji su mogli uspostaviti povjerenje i bliskost u kontaktu s djetetom i roditeljima. Podaci s inicijalnih razgovora pomogli su im da pripremljeno dočekaju dijete, upoznaju njegov dotadašnji razvoj, psihofizičke osobine i eventualne teškoće.
Analizirajući dnevni odmor pokazalo se da djeca jasličkog i mlađeg vrtićkog uzrasta imaju potrebu za poslijepodnevnim odmorom dok djeca starijeg uzrasta imaju malu ili nemaju potrebu za poslijepodnevnim odmorom. Postignuta je fleksibilnost u organizaciji dnevnog odmora djece te spremnost odgojitelja za svakodnevnim prepoznavanjem djetetovih potreba za snom. Djeca nespavači osviještena su o potrebama druge djece te su spremni baviti se aktivnostima tako da ne ometaju djecu koja imaju potrebu za snom.
Planiranje i programiranje utemeljeno na Programskom usmjerenju odvijalo se usmjereno na dijete i djetetove potrebe. U kontekstu cijelovitog razvoja djeteta najviše se radilo na aspektu socio-emotivnog razvoja, spoznajnog i komunikcijskog razvoja.
Aktivnosti planirane tijekom cijele godine realizirale su se uvažavajući interes djece podjednko na inicijtivu odgojitelja i djece. I kod odgojitelja i kod djece od različitih oblika i vrsta aktivnosti prevladavale se:
- životno-praktične i radne
- spoznajne
- komunikacijske
poput aktivnosti za razvoj samostalnosti, aktivnosti vezane za razvoj odgovornog odnosa prema stvarima, aktivnosti promatranja, šetnje i posjete, govorne igre, prepričavanje doživljenog, te likovno, glazbeno i dramsko-scensko doživljavanje i izražavanje.
Procjenjujući odgojna i razvojna postignuća odgojitelji su najviše zadovoljni:
- uspješno uspostavljanje socio-emocionalnog kontakta s djetetom i njegovim roditeljima
- međusobna emocionalna privrženost djece
- uspješnost u osamostaljivanju kod svlačenja, oblačenja, osobne higijene
- uspješnost na području govornog razvoja
- brza prilagodba na vrtić uz fleksibilnost u sudjelovanju roditelja u tijeku prilagodbe na vrtić
- usvajanje osnovnih normi ponašanja
- komunikacija kroz sve vidove aktivnosti
- osvještavanje prava i zadaća-prepoznavanje vlastitih potreba i potreba drugih
- stečena znanja i spoznaje o različitostima te prihvaćanje i poštivanje različitosti
- sloboda u izražavanju svojih potencijala u aktivnostima, prihvaćanje i podržavanje djetetovih načina promišljanja
- pozitivan stav prema novim uvijetima rada u vrtiću
Odgojitelji navode da provode aktivnosti s većom grupom djece dok su ostala djeca zaokupljena samostalno drugim ponuđenim materijalima. Odgojitelji također ističu i individualan pristup i rad s djecom.
Raščlamba i usporedba dominantnih kriterija koji su vodili odgojitelje u osmišljavanju materijane sredine, izboru aktivnosti te prevladavajuće uloge odgojitelja, potvrđuje osviještenost odgojitelja o potrebi uvažavanja dječjih potreba i interesa u svakodnevnom radu s djecom kao prvom i najvažnijem kriteriju.
S ciljem obogaćivanja redovitog odgojno-obrazovnog procesa djeci je tijekom godine ponuđeno nekoliko predstava u dvorištu vrtića, izleti i druge izvanvrtićke aktivnosti:
- posjet kazališta “Šareni svijet” vrtiću
- škola klizanja na Šetnici
- škola rolanja na Šetnici
- škola plivanja u organizaciji sportskog društva “Surfići”
- izlet u Krašograd
Zadovoljni smo što roditelji našeg vrtića podržavaju odlazak njihove djece na sportove i izlete u organizaciji vrtića te što nas potiču na organizaciju istih i slijedeće godine sukladno planu i programu vrtića.
Rad s djecom u ljetni mjesecima – tijeko mjeseca svibnja provedena je anketa među roditeljima o potrebama rada vrtića preko ljeta. Većina roditelja izjavila je da ih nema cijelo ljeto dok manjina ima potrebu za vrtićem u mjesecu srpnju te u kolovozu. Početkom mjeseca kolovoza nema prisutne djece u vrtiću te je odlučeno da će vrtić biti zatvoren od 31.07.-14.08. – kolektivni odmor.
Tijekom ljetnog perioda u skladu s uputama Ministarstva zdravlja o boravku djece na zraku od 10 do 17 sati, odgojno-obrazovni rad organiziran je boravkom na dvorištu do 10 sati , a zatim u vrtiću.
Tijekom boravka na zraku, aktivnosti su se organizirale i ostvarivale po punktovima:
- centar početnog čitanja i pisanja
- centar za istraživanje vodom i pijeskom
- centar stolno-manipulativnih igara
- centar kreativnog stvaralaštva
OSTVARIVANJE PROGRAMA PREDŠKOLE
Ove pedagoške godine u vrtiću je bilo četvero polaznika redovitog programa odgoja i obrazovanja. Program pripreme za polazak djece u školu proveden je u cjelosti u prostorijama vrtića. Na roditeljskom sastanku koji je bio organiziran jednom tijekom pedagoške godine roditelji su bili vrlo zainteresirani za temu “Priprema djeteta za školu”.
PROJEKT: ŽIVOTINJE
Cilj:
* Obogatiti dječji spoznajni svijet novim pojmovima i saznanjima u području životinjskog svijeta kao i potaknuti interes za životinje.
Zadaci:
*Upoznavanje sa raznim vrstama životinja, neposrednim iskustvom razumijeti “njihov svijet”, razvijati kod djece ljubav prema životinjama i razvoj spoznajnih funkcija, istraživanjem i timskim radom
*Poticati kod djece vještinu uočavanja, uspoređivanja, klasifikacije, uspostavljanje relacija te izvođenje zaključaka.
Izvori za poticanje projekta:
*časopisi (National Geographic), enciklopedije, albumi, fotografije, slikovnice
Posjeti:
Izlet u Krašograd – upoznavanje sa raznim vrstama životinja uz vodiča I veterinara
Istraživački centar u vrtiću i dopuna materijala istom:
*U dvorištu: promatranje kukaca, njihovih nastamba i načina hranjenja (leptiri, pčele, mravi, puževi,...)
*U sobi: udomili smo čupave zamorce te briga o njima i njihovoj nastambi, akvarij sa ribicama (svakodnevno hranjenje, sudjelovanje u čisćenju akvarija), slike životinja, modeli životinja, puzzle, memory sa motivima životinja, slikovnice, časopisi, enciklopedije
Zaključak:
Djeca su kroz raznovrsne aktivnosti svakodnevno zadovoljavala svoje potrebe. Rad na projektu utjecao je na sva njihova razvojna područja. Djeca su zadovoljavajući znatiželju (kroz upoznavanje novog, istraživanjem, razumijevanjem) razvijala spoznajne funkcije. Radili su individualno, u malim skupinama te grupno. Sve je to utjecalo na socijalni razvoj ten a razvoj ličnosti. Raznovrsne aktivnosti u sklopu projekta intenzivno su utjecale na poticanje stvaralaštva, al ii na razvoj govora, izražavanja i komunikacije. Tematski osmišljenim igrama ciljano smo djelovali na tjelesni i psihomotorni razvoj.
V. SOCIJALNA SKRB O DJECI
Ove pedagoške godine nije bilo potrebe za suradnjom s centrom za socijalnu skrb.
VI. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA
Stručno usavršavanje unutar vrtića realizirano je kroz aktive planiranja, odgojiteljska vijeća a izvan kroz seminare te radionice.
Na aktivima planiranja odgojitelji su iznalazili nove oblike i načine obogaćivanja i unapređivanja odgojno-obrazovnog rada tj. procesa usmjereno na dijete i njegove potrebe.
Individualno stručno usavršavanje odgojitelji su provodili prema procjeni vlastitih potreba u radu i prema osobnom profesionalnom interesu.
Tijekom pedagoške godine održane su 4 sjednica Odgojiteljskog vijeća, nazočnost sjednica je bila 100% čime smo ispunili uvjete obvezatnosti te tako postigli kvantitativno visoku razinu skupnog usavršavanja.
Sukladno našem uvjerenju kako je bogata knjižnica jedan od preduvjeta kvalitetnog stručnog usavšavanja obogatili smo fond knjižnice novim izdanjima knjiga, slikovnica.
Veseli činjenica kako odgajatelji sve više i više posežu za stručnom literaturom i spremni su na uvođenje suvremenijih i boljih pristupa u radu.
Za potrebe ovog izvješća izdvajamo neke od naslova koji su se najčešće koristili za obogaćivanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada i osobnog usavršavanja odgojitelja:
- “Nenasilno rješavanje problema”; Ajduković-Pečnik
- “Zlostavljanje i zanemarivanje djece”; Buljan-Flander, Kacijan-Hercigonja
- “Kako pomoći klincima da si sami pomognu”; Good P.
- “Emocionalna inteligencija”; Goleman D.
- “Življenje djece u vrtiću”; Arijana Miljak
- “Agresivnost u vrtiću”; G. Hang-Schnabel
- “Kako djecu odgajati”; S. Bradekamp
- “Vrtić po mjeri djeteta”; M. Ljubetić
- “Sukob ili suradnja; Janković J.
- “Djeca koju je teško odgajati; Reiner Winkel
- “Djeca s teškoćama u razvoju”; Sekulić Majurec
- “Dječji ispadi bijesa i ružno ponašanje”; Alison Mackonochie
- “Indigo djeca”; Lee Carroll & Jan Tober
- “Jezične igre za velike i male”; Peteh_Stanić A., V. Velički
- “Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja”; D. Bouillet
- “Nasilje nad djecom i među djecom”, V. Bilić
- “ Pozitivna psihologija”; Rijavec, Miljković, Brdar
- “Sjetiljke za dječju dušu”; Velički, Blažević
- “Nosi li dobre roditelje roda”; M. Ljubetić
- “Pričanje priča-stvaranje priča”; V. Velički
- “Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece”; I. Posokhova
- “Epidemija popustljivog odgoja”; R. Show i S. Wood
- “Dijete i scenska lutka”; V. Pokrivka
- “Drama djetinjstva”; A. Miller
VII. SURADNJA S RODITELJIMA
Smisao i cilj suradnje s roditeljima bio je jačanje funkcija roditelja u preuzimanju suodgovornosti za razvoj djeteta i razvijanje roditeljskog povjerenja u vrtić.
Područja na kojima smo djelovali kroz suradnju s roditeljima:
- isticanje važnosti i vrijednosti obiteljskog odgoja i roditeljstva
- poticanje i prihvaćanje roditeljske inicijative
- osiguravanje prava i upućivanje na pravo utjecaja, odlučivanja i sudjelovanja u odgoju djece u vrtiću
- informiranje u području skrbi za dijete i poticanje razvoja djeteta te u području odgovarajućeg roditeljstva
- pomoć u skrbi za dijete u obavljanju roditeljske uloge
Različiti oblici komunikacije, suradnje i druženja putem informativnih kutića, roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora pomogli su nam u realizaciji postavljenih zadaća.
Informativni kutići za roditelje
Pružali smo roditeljima informacije o:
- događajima u skupini
- aktivnostima koje se provode
- tjednim planovima
- aktualnim događanjima u društvenoj sredini i prirodi
- aktualnoj zdravstvenoj problematici
- svakodnevna izvješća o prehrani djeteta
Roditeljski sastanci
Održali smo dva roditeljska sastanka tijekom godine i jedan roditeljski preko platform Zoom. Roditeljski sastanak osmišljen je kao informativni na početku pedagoške godine te kao komunikacijski oblik tijekom godine.
Individualni razgovori
Kako bi se što bolje i lakše rješavala individualna problematika organizirani su individualni razgovori od strane roditelja ili odgojitelja sukladno uočenom problemu. Tijekom pedagoške godine održani su sastanci sa osmero roditelja.
Procjenjujući cjelokupnu suradnju s roditeljima, odgojitelji svojim postignućima navode slijedeće:
- iskren i otvoren odnos uz obostrano povjerenje
- uključivanje pojedinih roditelja u planiranje i realiziranje planiranog
- otvorenost i spremnost na suradnju u rješavanju problema
- interes i veće prisustvo na roditeljskim sastancima
Praćenjem reakcije roditelja te sudjelovanjem u različitim aktivnostima s roditeljima, djecom i odgojiteljima vidljiva su pozitivna stajališta roditelja. Tim putem postiglo se točnije informiranje roditelja o načinu rada vrtića, realnija stajališta o mogućnostima i postignućima njihove djece, te o zahtjevnosti rada u odgoju i obrazovanju predškolske djece.
Kako bismo utvrdili kakva su očekivanja roditelja s programom i organizacijom rada u vrtiću u upitniku smo postavili i ta pitanja a roditelji su reagirali na slijedeći način:
- socijalizacija, druženje s djecom
- zbrinjavanje djeteta dok rade
- stručni rad s djecom
- adekvatna briga i njega
- dopuna u odgoju
VIII. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU U OSTVARIVANJU GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA
Bitni zadaci na unapređivanju suradnje s društvenom sredinom:
- ostvarivanje odgojne funkcije vrtića u odnosu na socio-ekonomsku sredinu
- suradnja s društvenim organizacijama i stručnim institucijama koje mogu pridonijeti unapređivanju rada vrtića
- aktivno uključenje djece i djelatnika u obilježavanje važnijih datuma, praznika u obitelji, odgojnoj skupini, vrtiću i široj društvenoj sredini
U nastojanju da obogatimo život djeteta dodatnim sadržajima unutar i izvan vrtićkog okruženja ove pedagoške godine smo:
- obilježili Jesenjsku svečanost
- radionica djece i odgojitelja povodom Božića
- posjet Sv. Nikole
- posjet Djeda Božičnjaka
- škola klizanja na Šetnici
- Karnevalska svečanost u vrtiću
- posjet kazališta vrtiću
- posjet vatrogascima
- škola rolanja na Šetnici
- škola plivanja
- izlet u obiteljsko izletište “Krašograd”
